Jedna je od napoznatijih legendi je da ne moraš nositi kremu za sunčanje kad je oblačan danu (trebaš jer štetne UV zrake probijaju kroz oblake.) Drugo je uvjerenje da, kad malo potamniš, ta osnovna preplanulost može biti dovoljna da sprječi nastajanje opeklina te da ti nakon baznog tena više ne treba sredstvo sa zaštitnim faktorom protiv UVA i UVB zračenja. No, možda najveći mit o kremi za sunčanje koji smo ikad čuli? Dovoljan je i niži zaštitni faktor.
Najčešće mislimo da ćemo s faktorom 50 “pretjerati”, možda i premalo pocrniti. Upozorenje: ovo je potpuno krivo. Niži zaštitni faktori imaju svoju svrhu, ali ne nude najbolju zaštitu. Istina je da što je faktor viši – i što ga pravilnije koristiš – to ćeš biti zaštićenija. Dermatolozi objašnjavaju što zaštitni faktor zapravo radi i kako ga najbolje koristiti. Kako djeluje zaštitni faktor protiv sunca? Zaštitini faktor (ili SPF na engleskom) nije mjera snage zaštite. Riječ je zapravo o izračunu koliko vremena možeš provesti na suncu dok nosiš kremu za sunčanje, a da ne zadobiješ opekline, nasuprot tome koliko možeš biti na suncu bez ikakve zaštite.
SPF 30 tehnički omogućuje osobi da provede 30 puta više vremena na suncu nego da nije nanijela kremu za sunčanje. Međutim, moraš znati da to zahtijeva da pravilno nanosiš kremu, u odgovarajućoj količini, na sva područja tijela i reapliciraš je po potrebi. Viši SPF-ovi, poput 50+, blokiraju više UV zraka i pružaju znatno veću zaštitu. To je pogotovo korisno ako osoba ne nanosi dovoljno kreme za sunčanje.
U prosjeku ti treba 10 minuta da izgorš kad si izložena sunčevim zrakama bez zaštitne kreme. Ako primijeniš preporučenu količinu SPF 30, imat ćeš oko 300 minuta zaštite dok ne počneš “gorjeti”. Slično tome, ako naneseš SPF 50, trebalo bi to biti oko 500 minuta zaštite. Zato nije besmisleno ići na što veći faktor. Da bi se maksimalno iskoristilo SPF, moraš ga pravilno primijeniti. To znači razmazati predloženu količinu ravnomjerno po cijelom tijelu i ponovno reapliciraš SPF otprilike svaka dva sata.
Naravno, ako se puno znojiš ili kupaš tada to treba biti i češće od svaka dva sata. U stvarnosti, većina ljudi ne nanosi dovoljno kreme za sunčanje, ostaje na suncu cijeli dan i nakon plivanja preskače ponovno nanijeti kremu za sunčanje. Ova ljudska pogreška stvara više štete od sunca i jer jednostavno nisi zaštićena koliko misliš da jesi. Ako često zaboraviš ponovno nanijeti kremu za sunčanje, upotreba višeg zaštitnog faktora može ti pomoći.
Također je važnije koristiti veći SPF ako imaš povećani rizik od dobivanja raka kože. No svijetla, osjetljiva i madežima sklona koža nije jedina koja treba jaču zaštitu. Ljudi tamne puti često upadaju u zamku odnosno vjeruju mitu kako prirodno tamnijoj koži ne treba visok zaštitni faktor, ne znajući da baš ona ima veću sklonost razvijanju hiperpigmentacije, sunčevih pjega i melazme. U svakom slučaju, odaberi kremu za sunčanje širokog spektra: krema za sunčanje može nas zaštititi od dvije vrste UV zraka: UVA, koja može dovesti do stvaranja raka kože, i UVB, koje uzrokuju opekline, a ključ je u ispravnoj, dosljednoj primjeni. “Malo kreme je dovoljno za cijelo lice” – često čujemo, ali nikad, baš nikad, malo SPF-a nije dovoljno ni za lice, a ni za tijelo. Nanesi pristojnu količinu.
Izvor:miss7
(Dž.S.)