Primarni uzročnik je taj što su bakterije prisutne svuda u okolici: u tlu, zraku, vodi, kao i u tijelu ljudi i životinja. Tipični simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje i proljev, a mogu se javiti i povišena tjelesna temperatura, bolovi i grčevi u stomaku
Topli i lijepi dani nas mame da što više vremena provodimo vani, a tada su neizostavni izleti i konzumiranje hrane na otvorenom, bilo da je riječ o roštiljanju ili pikniku.
Trovanje hranom je češće ljeti, a primarni uzročnik je taj što su bakterije prisutne svuda u okolici: u tlu, zraku, vodi, kao i u tijelu ljudi i životinja.
Uzročnici trovanja hranom su bakterije poput E. Coli, Salmonele, Campylobacter, ili virusi poput nonavirusa i rotavirusa.
Tipični simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje i dijareja, a mogu se javiti i povišena tjelesna temperatura, bolovi i grčevi u stomaku. Dijareja obično traje nekoliko dana. Upravo ta stanja, naročito ako su povezana s jakim povraćanjem, mogu dovesti do znatnog gubitka vode i minerala. Tada dolazi do dehidracije, što u najtežim slučajevima može biti životno ugrožavajuće.
Naravno, neke greške nesvjesno radimo pa, ukoliko obratimo pažnju na njih, možemo spriječiti zarazu i trovanje hranom.
Nedovoljna higijena
Prije pripremanja i posluživanja hrane temeljito operite ruke, kao i površinu na koju stavljate namirnice. Voće i povrće je, također, potrebno temeljito oprati. Ako su se već pojavili simptomi poput dijareje, povraćanja ili imate otvorene rane na rukama, izbjegavajte pripremati hranu. Efikasnu mjeru prevencije predstavlja pranje ruku vodom i sapunom, a dobro će doći i dezinfekcija alkoholnim sredstvima, posebno ako je riječ o pripremi hrane negdje vani.
Kvarljive namirnice odmah nakon kupovine stavljajte u frižider, poput mesa, ribe i jaja. Hranu kojoj je ambalaža oštećena i napuhane konzerve nikada ne kupujte. Temperaturu frižidera održavajte adekvatnom (4 stepena Celzija), kao i zamrzivača (-18 stepeni Celzija). Frižider ne smije biti prenatrpan, kako bi cikrulacija zraka bila neometana.
Nezamrznutu ribu i piletinu treba iskoristiti u roku od dva dana, dok crveno meso može stajati do pet dana.
Nerazdvajanje namirnica
Svježe meso, perad i riba ne smiju biti u dodiru s namirnicama koje se jedu bez prethodne termičke obrade, npr. s voćem i povrćem. Kako biste izbjegli kontaminaciju, možete koristiti različite daske za rezanje.
Odmrzavanje i ponovno zamrzavanje
Zamrzavanje na temperaturi od -18 stepeni uništava mikroorganizme, ali ukoliko se hrana odmrzne, a zatim ponovo zamrzne, mikroorganizmi postaju aktivni i razmnožavaju se istom brzinom kao i u svježoj hrani pa s tako odmrznutom hranom treba postupiti isto kao sa svježom.
Nedovoljna termička obrada namirnica
Kuhanje, pečenje i prženje mora biti pri odgovarajućim temperaturama. Pridržavajte se preporučenih temperatura tokom pripreme određene hrane, jer se dobrom termičkom obradom uništavaju bakterije poput Salmonele i E. Coli. Ako pripremate roštilj, pazite da je meso dobro pečeno, posebno je potrebno obratiti pažnju na perad, meso ne smije biti iznutra sirovo.
Nepravilno čuvanje ostataka hrane
Ostatke hrane uvijek ostavite u frižider. Duže od dva sata hranu ne ostavljajte van frižidera, te je ne čuvajte duže od dva dana. Ukoliko primijetite da je hrana promijenila okus i miris, nipošto je ne konzumirajte.