Arahnofobi su se dobrovoljno susreli sa svojim osmonožnim neprijateljima kako bi pomogli istraživačima nadajući se da će izazvati i izbrisati sjećanja na strah. Znanstvenici su došli do novih otkrića.
Ove studije, kao i novo razumijevanje zanemarenih područja mozga, otkrivaju kako strahovi povezani s PTSP-om ili fobijama djeluju i kako se mogu liječiti.
U predstojećim kliničkim ispitivanjima, profesorica Merel Kindt sa Sveučilišta u Amsterdamu, Nizozemska, planira izložiti volontere paucima i tarantulama kako bi im pobudila sjećanje na strah. Nakon toga, volonteri će dobiti odobreni lijek kako bi pokušali odagnati svoje strahove od pauka. Vjeruje da se njena strategija ‘prisjeti se i izbriši’ može upotrijebiti za liječenje svih vrsta fobija, ali i kliničkih stanja koja mijenjaju život, poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
U okviru projekta projekt ErasingFear, laboratorij za emocionalno pamćenje uskoro će započeti klinička ispitivanja s nizozemskim ratnim veteranima i medicinskim osobljem traumatiziranim iskustvima tokom pandemije bolesti COVID-19.
Prof. Kindt klinička je psihologinja koja je svoje istraživanje o modificiranju straha započela još 2008. godine, inspirirana ranijim radom na laboratorijskim životinjama. To ju je istraživanje uvjerilo da je moguće potaknuti sjećanja na strah i destabilizirati ih upotrebom određenih lijekova.
Ta se strategija razlikuje od kognitivne bihevioralne terapije u kojoj se ljudi koji se boje pauka, primjerice, izlažu aluziji straha i kroz izravno iskustvo uče da njihov strah nije realističan. No, stopa recidiva relativno je visoka, kaže prof. Kindt.
– Tokom i nakon izlaganja strahu, ljudi formiraju novo sjećanje, inhibirajuće sjećanje koje se suprotstavlja izvornom sjećanju na strah, ali sjećanje na strah ostaje netaknuto – objasnila je.
Pristup prof. Kindt je drugačiji. Cilj joj je prizvati izvorno sjećanje i destabilizirati ga. Lijek propranolol ometa ponovno spremanje ili prepisivanje istog sjećanja za dugoročno pohranjivanje u mozgu.
– Čini se da je moguće ciljati na samo sjećanje na strah kako bi se oslabio korijen anksioznog poremećaja slabljenjem ili ujednačenim brisanjem sjećanja na strah – kaže prof.Kindt.
Ona to čini davanjem beta blokatora propranolola u kombinaciji s aktiviranjem sjećanja na strah. Taj odobreni lijek usporava otkucaje srca i prepisuje se osobama s visokim krvnim tlakom ili anksioznošću, obično prije stresne situacije. Prof. Kindt ga za fobije upotrebljava na potpuno drugačiji način, dajući ga nakon što je neko izložen podražaju straha, kako bi lijek omeo restabilizaciju njihovog sjećanja na strah.
Ako se propranolol daje dva ili više sati nakon kratkog izlaganja pauku, lijek nema učinka.
– Tempiranje je ključno, a lijek dajemo samo jedanput – kaže prof.Kindt.
Izvor: 24sata.hr
(S.H.P)