Iako ćemo dobiti jedan sat sna više, tokom narednih sedam dana, mnogi se probude ranije, imaju više problema sa spavanjem, a veća je vjerojvatnost da se probude tokom noći. Osobe koji kraće spavaju, naprimjer do 7:30h i rano ustaju imaju najviše problema s prilagođavanje na novi raspored. Prelazak na zimsko računanje vremena može biti povezano sa sezonskim poremećajem raspoloženja, čak izaziva i depresiju. Zbog kraćeg dana odnosno manje svijetla, neki bi mogli osjetiti simptome, kao što su umor, bezvoljnost, pojačan apetit, poremećaj spavanja, nekontroliranu želju za hranom, ali smanjenu želju za seksualnim odnosima.
Pomjeranje sata smanjuje produktivnost, a javlja se i gubitak volje za radom. Znanstvenici kažu da ovime postajemo podložniji bolestima i umorniji te osjetljiviji na vremenske promjene. Istraživanja su pokazala kako najviše pogađa starije ljude. Zašto? Stručnjaci pretpostavljaju da je to povezano s tim što mrak ranije pada, pa oni ne izlaze toliko često kao prije i povlače se u sebe. To dovodi do odvojenosti od prijatelja i porodice.
Ovo nam je zimsko računanje vremena, zapravo “prirodno”, odnosno normalno. Švedski znanstvenici, na temelju podataka o hiljadama pacijenata unazad dvadeset godina, zaključili su da broj srčanih udara opada u tjednu nakon vraćanja sata unazad za 21%. Situacija je obrnuta u proljeće – stopa srčanih udara raste u sedam dana poslije pomicanja sata unaprijed. Najkritičnija su prva tri dana nakon sedmice u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena.
Kako preživjeti?
Idite u krevet i budite se u isto vrijeme, kao i do sada. Probajte smanjiti dugo spavanje vikendom jer ćete stvoriti osjećaj kao da vam nedostaje sna tokom sedmice.
Što više vremena provodite na prirodnoj svjetlosti dok traje dan, kako biste spriječili izlučivanje melatonina – hormona koji tijelo proizvodi, a potiče umor. Kad počne padati mrak, upalite sva svjetla, kako biste mozgu dali do znanja da još nije vrijeme za krevet.