Danas širom svijeta postoje klinike koje rade na principu gladovanja, a naročito su poznate one u Njemačkoj. Osim duhovne dimenzije, post ima i dimnziju važnu za zdravlje čovjeka. Naime, mnoge studije pokazuju da je u prosjeku, našem tijelu potreban jedan dan posta da bi se očistilo od naslaga i otrova koje smo unijeli u organizam posljednjih deset dana. Mjesec posta, ramazan, ima 30 dana i dodatnih šest dana dobrovoljnog posta, što je ukupno 360 dana. To znači da, ako ispostimo tih 36 dana, da smo očistili organizam za cijelu godinu. Za one koji nisu muslimani, savjet je da također često praktikuju post (otprilike jednom u deset dana), odnosno da ne unose ništa u svoj organizam nekih 16 sati, jer upravo je toliko potrebno našem tijelu da uništi sve bolesne i mutirane ćelije (ćelije karcinoma). Objašnjenje je da sa konstantnim unosom hrane (pogotovo šećera) hranimo i ove bolesne ćelije, a ako tijelu ne dajemo hranu, prvo će se uništiti ove bolesne ćelije. O dobrobiti posta po zdravlje čovjeka i načinima na koje se tokom mjeseca Ramazana treba hraniti razgovarali smo sa poznatom bh. nutricionistkinjom Amelom Ivković O’Reilly.
ŠTA JESTI
Kako biste imali energije za duge dane posta i duge noći molitve, Amela savjetuje da kupujete domaće voće i povrće.
– Kada jedete hranu koja je zdrava i hranjiva, osjećat ćete se zadovoljnijim. Izbjegavajte „bijelu“ hranu (bijeli hljeb, bijela riža, bijeli šećer…) Umjesto toga, izaberite hljeb i tjesteninu od integralnih žitarica, kao što su heljda i pros, te organsku smeđu rižu. Kada postite, tijelo polako dehidrira tokom dana, tako da u periodu u kojem ne postite morate konzumirati hranu koja hidrira vaše tijelo i izbjegavati onu koja dovodi do gubljenja vode iz tijela. Voće s velikim procentom vode su lubenica, dinja, bobičasto voće, možete napraviti sokove od voća i povrća, kompote bez dodatka šećera, supe i čorbe. Izbjegavajte slane mješavine začina i dosoljavanje hrane. Limitirajte unos kafe, jer ona dehidrira tijelo, pokušajte s jednom šoljicom kafe nakon iftara i nikako u vrijeme sehura – kaže Amela.
VELIKO “NE” PRŽENOM
Često, čak i tokom ramazanskih dana pržimo hranu, no, naša sagovornica savjetuje da tu naviku izbjegavamo tokom ovog mjeseca.
– Pržena hrana je bogata lošim uljima i čini hranu težu za varenje, posebno kada postite i onda takvim obrokom prekinete post. Kuhana kao i grilovana hrana su savršen izbor za ove obroke. Karbohidrati se pretvaraju u šećer, stoga kada ih jedete kombinujte ih s namirnicama bogatim proteinima kao što su grah, meso, riba ili jaja za balansiranje obroka i gledajte da su izvor vaših karbohidrata razne vrste povrća što bi predstavilo savršenu kombinaciju za sehur. Unosimo nedovoljno esecijalnih masnih kiselina, koje dobivamo u ribama hladnih mora (plave ribe, srdele, skuša, sardine) i konzumacijom orašastih plodova i sjemenki. Moramo voditi računa da se hrana kuha na zdravim mastima, a to su puter, maslo ili kokosov puter, a hladno prešana ulja poput maslinovog da koristimo isključivo za dresing hrane po završetku kuhanja, jer su to masnoće osjetljive na visoke temperature. Također treba da koristimo više začinskog bilja, poput bosiljka, majčine dušice, peršuna, žalfije, koje pomaže probavu hrane i smanjuju upotrebu viška soli – kaže Amela, te dodaje da je najbolje koristiti morsku ili himalajsku sol umjesto komercijalne soli.
– Morska i himalajska sol je mnogo kvalitetnija i izvor su korisnih minerala. Ljudi imaju tendenciju da se prejedaju kada jedu s drugima. Budite izbirljivi o tome šta ste stavili na tanjir. Ukoliko nemate veliki izbor zdrave hrane, limitirajte izbor na nekoliko zdravih namirnica i jedite više kada dođete kući. Uživanje u tradicionalnim ramazanskim desertima ne mora biti svakodnevno ritual. Umjesto visokokaloričnih slatkih deserta, birajte voćnu salatu uz dodatak orašastih plodova.
ZA SEHUR JE VAŽNO…
Tokom sehura fokus stavljajte na proteine i vlakna, jer je to najbolji način da smanjite osjećaj gladi.
– Primjeri proteinske hrane su: jaja, sir, graharice i meso, riba i morski plodovi. Zob, proso, heljda su žitarice s visokim procentom hranjivih vlakana kao povrće i voće, kao što su brokula, karfiol, špinat, jabuke, kruške, kajsije, breskve. Hranjiva vlakna su važna za zdravlje vašeg probavnog sistema.
ZDRAVSTVENI ASPEKT POSTA
Osim duhovne, postoje i mnoge zdravstvene prednosti posta.
– Post će odmoriti vaš probavni sistem, omogućiti čišćenje i detoksikaciju tijela, te dovesti do osjećaja lakoće i povećanja nivoa energije. Post je odličan protuotrov za sve naše „štetne“ užitke. Nema ništa lošeg u uživanju u hrani koju jedemo, ali dugoročan unos viška hrane stvara veliko opterećenje za tijelo. Tokom posta, naš sistem se odmara od stalnog napada hranom. Energiju koju štedite tokom posta organizam preusmjerava na liječenje i oporavak.
Ta energija oslobađa vaše ćelije od otrova, regenerira tkiva i organe, te uklanja prirodni metabolički otpad koji proizvode čak i zdrave ćelije. Post povećava nivo proizvodnje ljudskog hormona za čak 1.200 posto za žene i dvije hiljade posto za muškarce. Post može poboljšati rad mozga poticanjem proizvodnje proteina BDNF, što aktivira moždane matićne ćelije i pretvara u nove neurone i stimulira proizvodnju drugih hemikalija koje su vezane za zdravlje nervnog sistema. Ovaj protein također štiti ćelije mozga od promjena povezanih s Alzheimerovom i Parkinsonovom bolesti, a pomaže u zaštiti neuro-mišićnog sistema od degradacije – kaže Amela.
