Foto: Freepik
Zamislite orkestar u kojem svaka ćelija svira svoju ulogu – a hormoni su dirigenti koji sve drže u savršenom skladu. Nastaju u endokrinim žlijezdama i putem krvotoka putuju tijelom, prenoseći poruke koje utječu na svaku našu reakciju, osjećaj i misao. Ali kada se naruši njihova ravnoteža – bilo zbog nedostatka ili pretjeranog lučenja – dolazi do promjena koje ne utječu samo na tijelo, već duboko zadiru i u naše emocije i način razmišljanja.
Složeni procesi
Tokom menstrualnog ciklusa, koji je jedan od najsloženijih procesa u biologiji, objašnjava doktorica Emina Bešlić, luče se spolni hormoni estrogen i progesteron.
Dr Bešlić: Estrogen ima značajnu ulogu
– Još od puberteta estrogen ima važnu ulogu u formiranju oblika ženskog tijela, razvoja grudi i raspodjele masnog tkiva. Estrogen utječe na izgled i teksturu kože, zdravlje kose, održavanje gustine kostiju, ali i na raspoloženje i kognitivne sposobnosti. Progesteron, zajedno s estrogenom reguliše menstrualni ciklus, njegovu redovnost, trajanje. Osim toga, estrogen ima značajnu ulogu kada su u pitanju emocionalna stabilnost i raspoloženje – navela je dr. Bešlić.
Žene tokom svog života prolaze kroz nekoliko razdoblja u kojima dolazi do velikih promjena u koncentraciji spolnih hormona. To su adolescencija, trudnoća, perimenopauza i postmenopauza.
– Perimenopauza je progresivni endokrinološki proces koji ženu iz reproduktivnog razdoblja obilježenog cikličnim menstruacijama vodi prema zadnjoj i konačnom prestanku funkcije jajnika. S produžavanjem životnog vijeka danas možemo očekivati da će većina žena bar trećinu života provesti u menopauzi – istaknula je dr. Bešlić.
Prosječna starosna dob kada nastupa posljednja menstruacija je 51,5 godina, no prestanak se zbog zatajenja funkcije jajnika može pojaviti u bilo kojoj dobi.
– Prestanak menstruacije prije 40. godine naziva se prijevremenom menopauzom. Perimenopauza počinje s prvim nepravilnostima menstrualnog ciklusa i proteže se do godine poslije potpunog prestanka menstruacija. U ranoj perimenopauzi menstruacija je redovna, ali trajanje menstrualnog ciklusa može biti promijenjeno za 7 ili više dana. Tokom ovog perioda smjenjuju se normalni ovulacijski s neovulacijskim ciklusima, pa se može dogoditi i neočekivana trudnoća – objasnila je dr. Bešlić.
Kasni period perimenopauze karakteriziraju dvije ili više izostalih menstruacija ili barem jedan intermenstrualni interval od 60 dana, pa i duže.
– Tokom perimenopauze sve su češća abnormalna krvarenja iz materice, najčešće kao posljedica izostanka ovulacije. Važno je napomenuti da svako abnormalno materično krvarenje u ovom periodu zahtijeva detaljnu obradu zbog povećane učestalosti karcinoma endometrija u ovoj životnoj dobi – dodala je dr. Bešlić.
Mnoge žene u kasnim 40. godinama smatraju da više nisu plodne i prestaju koristiti kontracepciju, no treba imati na umu da je moguće da se u ovom periodu povremno pojavljuju i ovulacijski ciklusi.
Kvalitet života
Najčešći od mnogobrojnih simptoma menopauze, koji narušavaju kvalitetu života, svakako su oni povezani s disfunkcijom termoregulacije.
– Ova pojava odnosi se na talase vrućine koji obično traju 1-5 minuta, dok se temperatura kože povećava. Te promjene posebno se uočavaju na prstima ruku i nogu. Većina žena osjeti nagli val vrućine koji se širi cijelim tijelom, a posebno gornjim dijelom tijela i licem. U isto vrijeme, bilježi se i povećanje sistolnog pritiska, a puls se povećava za 7-15 otkucaja u minuti – kazala je dr. Bešlić.
Povećanje tjelesne mase čest je problem na koji se žale žene u ovoj dobi. Ženski metabolizam usporava sa starenjem, te se smanjuju potrebe za kalorijama.
– S druge strane, ako prehrambene navike i tjelesna aktivnost ostanu nepromjenjene dolazi do povećanja tjelesne mase. Hormonsko starenje kože također se smatra odgovornim za brojne promjene, a neke od njih uključuju hiperpigmentaciju, bore, svrbež, kao i stanjivanje kože zbog niskog sadržaja kolagena. Kvalitet sna također se smanjuje s godinama – nabrojala je dr. Bešlić.
Buđenje sreće
Naše tijelo stvara i luči niz različitih hormona koji utječu pozitivno na našu psihu, a da bi ih lučilo potrebni su mu određeni vanjski, ali i unutrašnji faktori.
Oksitocin, moćni hormon ljubavi utječe na emocije, a za razliku od hormona stresa, čini da se naše tijelo oporavi i regenerira te da se osjećamo bolje. Kako bi ga aktivirale, dovoljno je zagrliti voljenu osobu, igrati se s djecom, kućnim ljubimcima ili uraditi neki humani čin.
Raspoloženje nam stabilizira serotonim, a s obzirom na to da regulira raspoloženje, apetit i biološki sat, možete pojačati njegovo djelovanje meditacijom ili sunčanjem, šetnjom i vježbom.
Dopamin je poznat i kao „hormon nagrade“, a njega je vrlo jednostavno probuditi. Potrebno je samo da sami sebe nagradite nekom finom hranom, spa danom ili bilo čim drugim što stvara ugodu.
Bol je moguće suzbiti endorfinom, a u povećanoj koncentraciji čak proizvodi osjećaj euforije i pojačava zadovoljstvo. Do njegovog lučenja dolazi tokom tjelesnog napora, ali i kroz društvene interakcije. Dovoljno je samo da se puno smijete, vježbate, ali i počastite čokoladom bogatom kakaom.
Pamćenje i kognicija
Iako nije ustanovljen direktni utjecaj niskih vrijednosti estrogena na pamćenje i kogniciju, mnogi stručnjaci pretpostavljaju da ta veza ipak postoji. Žene u 40-ima koje nisu u menopauzi mnogo su rjeđe pokazivale znakove kognitivnog propadanja u odnosu na one u istom desetljeću, ali u postmenopauzi.
Unošenje vitamina i minerala
U vulvi, vagini, mokraćnom mjehuru, uretri, mišićima karličnog dna nađeni su estrogeni receptori. Skup simptoma koji se javljaju kao posljedica nedostatka estrogena obuhvataju pojavu vaginalne suhoće, peckanje, iritaciju, bolne odnose i pojavu čestih urinarnih infekcija.
– U liječenju smetnji, na temelju dosadašnjih podataka iz literature, dokazano je da je primjena hormonske supstitucione terapije jako korisna. Kada je u pitanju nefarmakološko liječenje važno je adekvatno unošenje vitamina i minerala, povećan unos proteina putem zdrave prehrane kao i redovna tjelovježba – zaključila je dr. Bešlić.