Dr. Edin Buljugić, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije
Corona virus zakomplicirao je živote ljudi u mnogim segmentima pa tako donio i probleme uzrokovane nekretanjem, „sjedilačkim“ poslovima, jednom riječju nedovoljnom fizičkom aktivnošću. Šta se dešava s našim koštano-zglobno-mišićnim aparatom?
– Definitivno, većina pacijenata se žali na pomanjkanje fizičke kondicije, a kada se pokušava ući u aktivnosti svakodnevnog života kao što je pješačenje do radnog mjesta, vježbanje u fitness centrima, slobodne vikend aktivnosti i sl., nastaju i bolovi u mišićima, zglobovima i kostima, povrede usljed pretreniranosti, „naglog“ ulaska u program vježbanja ili rekreativne aktivnosti (košarka, fudbal, trčanje i sl.) koje mogu biti tako ozbiljne da zahtijevaju ne samo fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, već i operativni tretman liječenja zbog pucanja križnih ligamenata koljena, oštećenja poslije distorzije skočnog zgloba, iščašenja ramenog zgloba, puknuća Ahilove tetive i sl.
Kako se izboriti s problemima koje fizička neaktivnost izaziva u srednjem i donjem dijelu leđa, kao i s bolovima u vratu?
– U ovo Corona vrijeme sve češće se ti problemi javljaju kod osoba mlađe životne dobi, a to možemo povezati s pretjeranom upotrebom mobitela, video-igrica, pomanjkanjem organizirane i vannastavne fizičke aktivnosti, kao što su sportski treninzi ili igranje vani. Nadalje, ovo prilagođavanje na nove radne uslove, odnosno rad od kuće „na računarima“ stvara drugačije pozicije ili prinudne položaje koji pojačavaju simptomatologiju vratnog bolnog sindroma (npr. u kući ležimo i radimo na laptopu/tabletu ili prinudno ostajemo u različitim položajima i po nekoliko sati), a koji ne zadovoljavaju niti tri posto normalnih ili fizioloških ergonomskih uslova za taj rad.
Posebno kod mladih osoba od 24 do 30 godina javljaju se simptomi vratnog bolnog sindroma,a ozbiljni degenerativni procesi, koji vode u vanzglobni reumatizam, već su prisutni od pet do 10 godina nakon pojave prvih simptoma bola.
Kako se zaštititi?
– Ako pravilno zauzimamo pozicije prilikom rada na računaru, ako pravimo određene pauze od tih položaja. Naprimjer, treba da ustajemo poslije 30-ak minuta, uradimo vježbice istezanja posebno za vrat, srednji i donji dio leđa u trajanju od minut-dva, vratimo se radnim obavezama, sjedeći na „pilates lopti“ nekih 20-30 minuta, pa opet ustanemo, prošetamo, napravimo neka istezanja, koristeći druge pozicije ili pomagala kao sto su štap, gumena traka, okvir vrata i sl., to treba ponoviti najmanje dva-tri puta u toku radnog vremena.
Poslije radnih obaveza preporučuje se odmor, opuštanje u različitim korektivnim zaštitnim položajima. Naravno, potrebna je i umjerena i srednje jaka fizička aktivnost s akcentom na jačanje slabih mišićnih grupa – antigravitacioni mišici i istezanje prenapregnutih mišićnih grupa – gravitacioni mišići, kako bismo izbalansirali njihove odnose i na takav način izbjegli ili smanjili bol.
Savjet +
– Iskoristimo ovo “upozorenje” prirode ili nečeg drugog da se posvetimo prvo sebi, svom psihofizičkom zdravlju, jer, ako se bavimo više fizičkim statusom, indirektno ćemo se baviti i psihičkim, koje je u ovim trenucima zaista ranjivo više nego i u ratnom periodu. Potrebno je, prije svega, da se sami sa sobom “obračunamo” i zauzmemo stav da je zdravlje na prvom mjestu, da kontinuiranim ulaganjem u zdravlje pojedinca ulažemo i u zdravlje cjelog čovječanstva, što će nam pomoći da svi zajedno prevaziđemo ovakve situacije uz mnogo manje ili blaže posljedice.
Zapamtimo da je ulaganje u zdravlje i „timski projekt“ koji potražuje prvo individualnu, a zatim i timsku odgovornost svih nas.