Imate nizak pritisak, evo kako možete pomoći sebi

Piše: Azra

 

Iako je visok krvni pritisak jedna od najraširenijih bolesti današnjice, nizak pritisak je nepravedno u sjeni. Naime, nizak krvni pritisak je pritisak čija je vrijednost niža od normalne. Vrijednost krvnog pritiska razlikuje se ovisno o starosti, aktivnosti, ali i općem zdravstvenom stanju osobe

Ko se godinama bori s visokim krvnim pritiskom možda zavidi niskotlakašima, no ne znaju da nizak pritisak iscrpljuje i ometa svakodnevne aktivnosti. Iako nije opasan poput visokog pritiska, može biti veoma neugodan.

Normalne vrijednosti sistoličkog krvnog pritiska su od 115 do 120 mmHg, a dijastoličkog od 75 do 80 mm Hg. Vrijednost 90/60 mmHg ili niža uglavnom se smatra niskim pritiskom, iako nekima ne smeta. Vrijednosti krvnog pritiska stalno variraju, čak i u kratkim vremenskim razmacima. Na to utječu položaj tijela, ritam disanja, hrana, piće, lijekovi i stres. Pritisak je uobičajeno najniži noću, a naglo se diže rano ujutro.

Klinička slika

Trajno nizak pritisak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog stanja. Obično se tijelo navikne na ovaj pritisak i s vremenom mu on postane normalan, međutim, problem nastane kada pritisak naglo padne. Tada mozak i drugi vitalni organi ostaju bez snadbijevanja krvlju i nemaju vremena za prilagođavanje.

Primarna hipotenzija – trajno nizak krvni pritisak kome se ne može otkriti uzrok naziva se primarna, idiopatska ili konstitucionalna hipotenzija. Osim nasljednih faktora, istraživanja pokazuju značajan utjecaj geografskog područja, ishrane (naročito količine soli u hrani), tjelesne mase, vježbanja i stresa na krvni pritisak.

Sekundarna hipotenzija – stanja koja mogu uzrokovati nizak pritisak su: krvarenje, infekcije, dehidratacija, različite bolesti srca – infarkt, aritmije, adrenalna insuficijencija, trudnoća, produženo odmaranje u krevetu, trovanje, toksični šok sindrom, alergijske reakcije, anafilaksija, moždani “udar”, šok, pad pritiska nakon obavljanja male i/ili velike nužde, strah, Parkinsonova bolest, neuropatija, hemodijaliza, opekotine, uznapredovali dijabetes, oštećenja kičmene moždine.

Simptomi niskog pritiska

Simptomi niskog pritiska uključuju: slabost, umor, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavicu, oslabljenu koncentraciju, pomućenje vida, mučninu, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu i žeđ.

Nizak pritisak može biti posljedica nekoliko zdravstvenih stanja:

– Dehidracija: zbog smanjenje količine tečnosti smanjuje se i volumen cirkulirajuće krvi.

– Trudnoća: krvni sistem u ovom stanju se širi, a krvni piritsak ima tendenciju da se snižava. U prve 24 sedmice gornji pritisak pada za deset, a donji za 15 milimetara žive. U pravilu vrijednosti se vraćaju na normalu nakon poroda.

– Hipoaktivna ili hiperaktivna štitnjača s manjkom ili viškom hormona štitnjače.

– Vrlo spor puls, srčani udar, ili otkazivanje srca.

Kako da pomognete sebi

Osobe s ovim problemom u svkodnevicu moraju uvrstiti zdrave životne navike poput uravnotežene prehrane koja podrazumijeva više manjih obroka s manje ugljikohidrata i redovnu tjelovježbu.

Preporučuje se jaka, crna kafa i to ujutro uz doručak. U toku dana treba izbjegavati kafu.

Može pomoći i otopljena kašičica soli u vodi koja ima brzo djelovanje u podizanju sniženog pritiska.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti