Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u svijetu koji nastaje kad normalne žljezdane ćelije dojke promijene svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Dojka se sastoji od žljezdanog i potpornog tkiva. Žljezdano tkivo čine mliječne žlijezde i mliječni kanali, a potporno čine masno i vezivno tkivo. Najveći broj karcinoma dojke javlja se u gornjem vanjskom kvadrantu i izdancima žljezdanog tkiva usmjerenim prema aksili (pazušnoj jami). Zloćudni tumori dojke najčešće su epitelnog porijekla. Mogu nastati iz epitela kanalića (90 %) ili epitela režnjića (10 %), a oba se dijele na one koji nisu probili bazalnu membranu (neinfiltrirajući in situ) i na one koji su se probili (infiltrirajući).
Rizične skupine
Uzrok rada dojke nije poznat, ali jedan od glavnih faktora je nasljednost. Dva gena odgovorna za nasljedni rak dojke (otkriveni 1994. i 1995.) nazvani su Breast Cancer 1 i Breast Cancer 2, odnosno BRCA-1 i BRCA-2. Ženama koje naslijede poremećaj prijeti velika opasnost da obole. Rizične skupine su:
- žene kojima je neka srodna ženska osoba bolovala od raka dojke,
- nerotkinje i one koje su rodile prvo dijete poslije 35. godine,
- žene s produženom menstrualnom aktivnošću,
- žene s benignim proliferativnim bolestima dojke,
- žene koje su imale udarac u dojku.
Rizični faktor je sve što poveća vjerovatnoću obolijevanja od raka dojke. Postojanje jednog ili više rizičnih faktora ne znači da će žena oboljeti od raka dojke. S druge strane, mnoge žene obole od ovog raka iako nemaju neki poznati rizični faktor, osim što su ženskog spola.
Simptomi raka dojke
Rak dojke je u početnom stadiju obično bezbolan i asimptomatičan. Čak i u lokaliziranom stadiju kada je izlječiv ne daje znakove ni simptome. Ipak, treba poznavati potencijalne znakove i simptome, koji upućuju na neko patološko stanje u dojci (možda i na rak) kao što su:
- čvorić ili zadebljanje u dojci koje se drugačije pipa u odnosu na okolno tkivo,
- ljuštenje pigmentiranog dijela kože oko bradavice ili kože dojke,
- crvenilo i naborana koža poput narandžine kore,
- iscjedak iz bradavice,
- bol u dojci ili bradavici,
- promjene u veličini, obliku i izgledu dojke,
- promjene na koži dojke, kao npr. tamna koža,
- uvučene bradavice.
Treba naglasiti da svi ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim stanjima u dojci, te ne mora značiti da žena ima rak. No, vrlo je bitno ako prepoznate jedan od ovih simptoma da se javite svom ljekaru.
Kako se samopregledati?
Nakon 25. godine života sve bi žene jednom mjesečno trebale pregledati dojke i to neposredno poslije mjesečnice, odnosno od petog do desetog dana ciklusa. Samopregled se sastoji od dva dijela – promatranja izgleda i opipavanja tkiva dojki.
Stanite ispred ogledala, ispružite ruke niz tijelo, a zatim ih podignite. Provjeriti da li su dojke simetrične i bez udubljenja ili promjena na koži bradavica.
Nježno pritisnite bradavice i provjerite da li izlazi kakav iscjedak.
Potom lezite na leđa, ispod lijevog ramena stavite jastuk, a lijevu ruku ispod glave. Ispruženim prstima desne ruke kružnim pokretima opipajte unutarnju polovicu lijeve dojke, pokretima odozgo prema dolje i od vanjske strane prema sredini.
Lijevu ruku zatim ispružite uz bok, pa pregledajte vanjsku polovicu dojke, pokretima odozdo prema sredini.
Na isti način pregledajte desnu dojku. Samopregled dojki je dobra navika, ali treba i redovno obavljati stručne preglede, čiju će učestalost odrediti doktor specijalist.
Mamografija i magnetna rezonanca
Mamografija je rendgensko snimanje dojki s niskim dozama x-zraka i predstavlja zlatni standard u otkrivanju raka dojke zbog jednostavnosti, cijene i korisnosti. Ovim snimanjem rak se može otkriti u ranom stadiju, kada još nema znakova ni simptoma bolesti. Redovni mamografski pregledi dokazano smanjuju smrtnost od raka dojke za 30 posto kod žena u dobi od 50 do 69 godina. U mnogim zemljama provode se programi ranog otkrivanja raka dojke, gdje je mamografija osnovna dijagnostička metoda.
Magnetna rezonanca dojke je jedan od ključnih pregleda u radiološkoj dijagnostici, izrazito koristan kao dopunska dijagostika za detaljnije ispitivanje već primijećene promjene na dojci. Ova dijagnostička metoda je od velikog značaja i u planiranju hirurške intervencije, jer MR dojke pruža informaciju da li postoji više tumorskih promjena na različitim dijelovima dojke. Pregled traje od 15 do 30 minuta.
Treba napomenuti da je magnetna rezonanca dojke dopunski pregled nakon obavljene mamografije ili ultrazvuka gdje je već primijećena izvjesna promjena. Daljim MR ispitivanjima otkriva se koja je struktura promjene, koliku površinu tkiva je obuhvatila, da li se promjena nalazi na jednoj ili obje dojke, te da li se promjena razvila i izvan predjela dojke.