Foto: Freepik
Bolje za okoliš i zdravlje. Tako proizvođači zamjena za meso iz biljnih izvora označavaju svoje proizvode. Zamjene za meso koje pokušavaju približiti mesne proizvode okusom i teksturom, postaju sve popularnije.
Sve više su biljne zamjene uključene u jelovnike mnogih restorana i lanaca brze hrane. Police u trgovinama sve su punije veganskih hamburgera, kobasica, sireva, svega i svačega.
Biljne salame
Ekološki otisak tih proizvoda jest manji od ekološkog otiska mesnih proizvoda, ali kada je riječ o pozitivnom uticaju na zdravlje, situacija je potpuno drugačija, da ne kažemo po život opasna.
Ultra-prerađeni biljni proizvodi jednako kao i ultra-procesiurane mesne prerađevine mogu biti prilično štetni za zdravlje. Dakle, ovdje nije riječ o tome jesti ili ne meso.
Iz godine u godinu istraživanja na svim krajevima svijeta pokazuju da SVAKA vrsta ultra-procesuiranih namirnica, bila ona biljna ili mesna, dugoročnom konzumacijom doprinosi razvoju svih mogućih bolesti, i na koncu vodi do smrti uzrokovane bolešću.
Na primjer, prošlogodišnje istraživanje o veganskim alternativama mesu, koju su objavili istraživači sa Univerziteta u São Paulu, pokazala je da zamjene za meso koje se prodaju u trgovinama ili u lancima brze hrane takođe mogu doprinijeti kardiovaskularnim bolestima.
Evo šta sadrži biljna salama jednog od proizvođača, izabranog slučajnim uzorkom:
Voda, biljno ulje 20% (suncokret, repica), proteini suncokreta 4%, skrob, zgušnjivači: karagenan, konjak guma, ksantan guma; morska so, začini i ekstrakti začina, ekstrakt kvasca, arome, aroma dima, biljni koncentrat soka cvekle u prahu za bojenje, antioksidansi: askorbinska kiselina, limunska kiselina.
Ovo je sastav pileće salame jednog od proizvođača, takođe metodom slučajnog uzorka:
Pileće mehanicki separisano meso 68%, vezivno tkivo, voda, pileće masno tkivo, kuhinjska so, prehrambena vlakna, začini, arome, ekstrakti začina, dekstroza, stabilizator, pojačivač arome, antioksidans, konzervans.
Zamjene za meso su visoko industrijski obrađene kako bi se postigla konzistencija i okus sličan mesu. Sastojci, uključujući soju, grašak, pšenicu, leću i druge namirnice, obično se prerađuju na visokim temperaturama i pune aditivima kao što su su pojačivači okusa, ali i velike količine šećera ili soli. Kao rezultat toga, ultra-proceisuirane zamjene za meso NISU zdravije.
Cilj je zarada
Smjernice za prehranu koje promoviraju prehranu zasnovanu na hrani biljnog porijekla trebale bi naglasiti ne samo smanjenje mesa, crvenog mesa ili hrane životinjskog porijekla, već i potrebu izbjegavanja sve ultra-prerađene hrane.
O čemu se ovdje radi, dakle? Nova industrija, poput one koja je nekad ubjeđivala da je margarin (hidrogenizirano biljno ulje, dakle ulje u koje je upuhan hidrogen da bi imalo čvrstinu – da, da hidrogen!) zdrav, a onda da su razne pahuljice sa dodatim šećerima i aditivima zdrave – sada nas ubjeđuje da je vegansko zdravo. Možda i jeste, ali ne prerađeno i pogotovo ne ultra-prerađeno.
Šta je cilj? Pa zarada, naravno. Očekuje se da će globalno tržište hrane biljnog porijekla dostići 77,8 milijardi američkih dolara u 2025. godini, prema podacima Statiste, globalne platforme s opsežnom kolekcijom statistika, izvještaja i uvida o preko 80.000 tema iz 22.500 izvora u 170 industrija. Prognoza predviđa da će se do 2030. godine ovo tržište više nego udvostručiti.
Šta je prerađena hrana?
Prerađena hrana je ona koja je izmijenjena kako bi trajala duže, bila ukusnija ili jednostavna za jelo. Prema stepenu obrade:
- Neprerađena i minimalno prerađena hrana – Svježe povrće, voće, orašasti plodovi, mahunarke, cjelovite žitarice… Ove namirnice čine osnovu zdrave prehrane.
- Hrana prerađena koliko mora da je jestiva – Na primjer, riža, tjestenina. Ovi proizvodi su prikladni ako ih kombiniramo sa svježim sastojcima.
- Prerađena hrana – To uključuje konzerviranu hranu, smrznuta jela, kruh, sireve ili aromatizirana biljna mlijeka. Sadrže mnogo aditiva poput soli, šećera ili konzervansa.
- Ultra-prerađena hrana – Najveća prijetnja zdravlju. To uključuje gotova jela, mesna ili nemesna, grickalice, slatkiše, limunade, kao i vegansku gotovu hranu kao što su biljne salame, hamburgeri od soje, instant humus ili industrijski proizvedeni guacamole.
Zašto prerađena hrana nije zdrava?
Višak soli, šećera i nezdravih masti – Mnoge prerađene namirnice sadrže velike količine dodanih tvari koje poboljšavaju okus, ali su štetne za zdravlje. Ovi sastojci doprinose pretilosti, dijabetesu i srčanim bolestima.
Nedostaju hranjive tvari – Za vrijeme industrijske prerade hrana gubi vitamine, minerale i vlakna. Umjesto toga, puna je konzervansa i umjetnih aroma.
Veća cijena i zagađenje – Kupovina gotovog jela često znači platiti dva do tri puta više nego za sastojke. Osim toga, količina plastične ambalaže više je i smeća i zagađuje okolinu.
Kako napraviti zdravije alternative?
Humus: Domaći humus može se napraviti za 5 minuta. Sve što trebate su slanutak, tahini, limunov sok, bijeli luk, maslinovo ulje i malo soli. Cijena? Polovina od kupljenog.
Guacamole: Zreli avokado, sok limuna, so, biber i malo cilantra. Promiješajte i za nekoliko trenutaka imate svježi guacamole.
Salate sa tjesteninom: Skuhajte tjesteninu, dodajte svježe povrće, maslinovo ulje i začinsko bilje. Odličan ručak spreman za 10 minuta.
Kus-kus: Prelijte kus-kus kipućom vodom, dodajte limun, maslinovo ulje i povrće. Lagana i ukusna hrana po djeliću cijene gotovog pakovanja.